Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da će Aco Đukanović, brat predsjednika države Mila Đukanovića, morati da dokaže porijeklo nakita, satova i umjetničkih slika vrijednih 700.000 eura. Radi se o predmetima koji su prije aprila ove godine ukradeni iz njegove kuće, a zbog kojih je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo istragu protiv, kako su naveli, kriminalne grupe, u okviru koje su lisice na ruke stavljene i Ani Pešukić, bivšoj kućnoj pomoćnici kod Đukanovića.

– Đukanović će morati da dokaže porijeklo kad mu predmeti budu vraćani. Nije bilo u pitanju samo zlato, bile su i neke slike. Za sve što se vraća mora da se dokaže porijeklo – kazao je, između ostalog, Radonjić na radnom sastanku „Zajedno protiv korupcije i organizovanog kriminala“, odgovarajući na pitanja Igora Damjanovića, novinara portala In4s i ruskog portala „Balkanist“. Taj novinar, koji je i član neformalne grupe savjetnika i prijatelja predloženog mandatara za sastav nove vlade Zdravka Krivokapića, problematizovao je uključivanje Specijalnog državnog tužilaštva u predmet formiran zbog krađe nakita, podsjetivši da je predmet „Limenka“, u kojem se pominjala šteta za državu od nekoliko miliona eura, upućen na nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT).

Radni sastanak je minulog četvrtka u Kolašinu organizovala Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA, a za cilj je imao uspostavljanje dijaloga između predstavnika institucija, medija i civilnog sektora.

– Od 2016. godine napravljen je veliki iskorak za sve nas usvajanjem Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i formiranjem Specijalnog policijskog odjeljenja. Od te godine pa sve do danas imali smo obimne predmete. Postavili smo temelje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sve što je do sada urađeno bilo je na zavidnom nivou – zaključio je Radonjić.

Savjetnik u Odjeljenju za finansijske istrage Specijalnog državnog tužilaštva Damir Kujović kazao je da se sporazum o priznanju krivice u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala pokazao kao djelotvoran i da će stoga nastaviti da ga primjenjuju.

– Benefit sporazuma o priznanju krivice je, prije svega, u tome što drastično ubrzava postupak. Ipak, zakonom je ostavljeno da konačnu odluku donosi sud – rekao je Kujović.

Poslanik Demokratske Crne Gore Dragan Krapović nije saglasan sa ocjenama da je dosadašnja borba protiv organizovanog kriminala i korupcije bila dobra, a kao uzorok neuspjeha je označio odsustvo političke volje.

– U narednom periodu mor doći do epiloga slučajeva iz prethodnih godina. Nova politička realnost doprinijeće novoj dinamici rješavanja slučajeva – kazao je Krapović i podsjetio na slučajeve iz Budve koji su godinama u izviđaju ili se još uvijek vode istrage.

Novinarka dnevnika „Vijesti“ Jelena Jovanović ukazala je da je komunikacija između institucija i javnosti, prvenstveno novinara, loša jer su mnogi predmeti proglašeni tajnom. Njen kolega iz „Dana“ Marko Vešović kazao je da je razočaran činjenicom da se u Crnoj Gori o političkoj korupciji govori već više od deset godina, a da još nemamo nijedan slučaj u kome je neko osuđen za to krivično djelo.

Vl.O.

---

Skupština da izglasa zakon o porijeklu imovine
Igor Damjanović je kazao da se nada da će uskoro biti formirana nova vlada i da će u Skupštini biti izglasan zakon o porijeklu imovine.

– Jedina šansa da se Crna Gora digne iz blata na koje su uticale pogubna ekonomska politika i pandemija jeste da se iskorijeni korupcija. Mora se napraviti diskontinuitet sa prethodnim vlašću jer Crna Gora u suprotnom neće imati šansu – ocijenio je Damjanović.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić rekao je da je došlo do selektivnosti i zastoja u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala u trenutku kada je dotaknuta politička granica.

– Prosječni crnogorski građanin može da vidi razliku u postupanju. To jednostavno ostavlja sliku i potrebu da se uradi analiza dosadašnjih slučajeva. Potrebno je otvoriti dijalog o ovome jer postoji veliki javni interes – istakao je Marić.


Kujović tvrdi da nije bilo selektivnosti
Koordinatora ljudskih prava i sloboda Građanske alijanse Zorana Vujičića interesovalo je da li su postojali slučajevi da je policija odradila dobar posao u prikupljanju dokaza, ali da nije došlo do epiloga i presuda. Dragan Radonjić je odgovorio da je bilo slučajeva gdje je on smatrao da će doći do presude, ali da ti slučajevi budu odbačeni. Damir Kujović je pojasnio da treba imati u vidu da optužnica nije presuda.

I jedan i drugi su bili izričiti da ne postoji selektivnost, uz napomenu da bi trebalo uraditi analizu dosadašnjih slučajeva kako bi javnost dobila odgovor na to pitanje.

Opšti zaključak predstavnika institucija, medija i civilnog sektora je da se svi nalaze na istoj strani kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, da kritika i različitost u mišljenjima treba da postoje, ali i da, isto tako, svako treba da radi svoj posao profesionalno.



”







.